HIDROGEOLOŠKA I HIDROKEMIJSKA OBILJEŽJA MASIVA KALNIKA
Journal Title: UNKNOWN - Year 2008, Vol 20, Issue 1
Abstract
Kalničko gorje izgrađuju stijene raspona starosti kreda-holocen, koje je prema hidrogeološkim značajkama moguće razvrstati u tri osnovne hidrogeološke cjeline: (1) područje sjeverno od središnjeg masiva Kalnika, izgrađeno od nepropusnih i slabopropusnih klastičnih stijena krede i donjeg miocena koje imaju funkciju hidrogeološke barijere, te slabopropusnih eruptivnih stijena kredne starosti; (2) masiv Kalnika izgrađen pretežito od propusnih karbonatno-krupnoklastičnih stijena paleogena i badena koje imaju funkciju vodonosnika; (3) južno Kalničko pribrežje koje izgrađuju pretežito slabopropusne stijene neogena, te nekonsolidirani sedimenti kvartara osrednje propusnosti. Unutar navedenih hidrogeoloških cjelina izdvojeni su sljedeći vodonosnici: (i) paleogenski karbonatni vodonosnik izgrađen od vapnenačko – dolomitnih breča koje su najznačajniji vodonosnik na području Kalnika; (ii) badenski karbonatni vodonosnik izgrađen od litavca, litotamnijskog vapnenaca, krupnozrnatog pješčenjaka i brečokonglomerata, koji u cjelini ima visoku vertikalnu vodopropusnost, mjestimice i kroz krške morfološke pojave; (iii) kvartarni aluvijalni vodonosnici, od kojih je najznačajniji onaj u dolini rijeke Kamešnice, čija propusnost varira od slabe do dobre ovisno o granulometrijslom sastavu; (iv) vodonosnik krednih bazičnih eruptiva iz kojeg se na području Apatovca eksploatira mineralna voda. S obzirom na hidrogeološke uvjete, vodonosnici kalničkog područja općenito se odlikuju prilično visokom ranjivošću. Ipak, može se zaključiti da su podzemne vode na području masiva Kalnika prema fizikalnim, fizikalno-kemijskim i kemijskim pokazateljima u cjelini dobre kakvoće zahvaljujući prije svega razmjerno slaboj naseljenosti te nepostojanju većih potencijalnih onečišćivača. One predstavljaju vrlo vrijedni prirodni resurs i imaju veliku važnost u vodoopskrbi čitave regije. S ciljem očuvanja današnjeg dobrog kvalitativnog i kvantitativnog statusa potrebno je voditi računa o efikasnoj zaštiti i općenito o održivom korištenju podzemnih voda.
Authors and Affiliations
Vinko Mraz Tamara Marković Ozren Larva
NEKADAŠNJI RUDNIK ASFALTA "ŠKRIP" NA OTOKU BRAČU
Nema pouzdanih podataka kad se započelo s radom u rudniku pakline (asfalta) u Škripu. Pretposlavljamo da je to moglo biti sredinom XVIII stoljeća. Kasnije, oko 1780. poduzetnici dobivaju dozvolu za kopanje pakline i na o...
CEMENT SLURRIES FOR GEOTHERMAL WELLS CEMENTING
During a well cementing special place belongs to the cement slurry design. To ensure the best quality of cementing, a thorough understanding of well parameters is essential, as well as behaviour of cement slurry (especia...
RAZLIKA U PRISTUPU EKONOMSKOJ PROCJENI KONVENCIONALNIH I NEKONVENCIONALNIH LEŽIŠTA (S NAGLASKOM NA NEKONVENCIONALNA LEŽIŠTA)
Za razliku od tipične procjene konvencionalnih ležišta ugljikovodika koja se temelji na izračunu volumena ležišne stijene i potencijalno pridobivih resursa, nekonvencionalna ležišta procjenjuju se prema mogućem iscrpku p...
DETERMINATION OF RESOLUTION LIMITS OF ELECTRICAL TOMOGRAPHY ON THE BLOCK MODEL IN A HOMOGENOUS ENVIRONMENT BY MEANS OF ELECTRICAL MODELLING
The block model in a homogenous environment can generally serve for presentation of some geological models: changes of facies, changes of rock compactness-fragmentation, underground cavities, bauxite deposits, etc. There...
OPTIMALNI PARAMETRI MINIRANJA U TUNELIMA PATRONIRANIM I PUMPANIM EKSPLOZIVIMA S ELEKTRIČNIM I NEELEKTRIČNIM NAČINOM INICIRANJA
U radu su prikazani parametri bušenja i miniranja tijekom iskopa tunela Grič i Mala Kapela. Tuneli se izvode Novom austrijskom tunelskom metodom s dvije paralelne cijevi. Uspoređujući miniranje s patroniranim i pumpanim...