IN MEMORIAM: prof. dr. sc. ANDREA BAČANI, dipl. ing. geol. (1954. – 2018.)
Journal Title: UNKNOWN - Year 2018, Vol 33, Issue 3
Abstract
Naša draga i poštovana Andrea Baþani (roÿ. Župariü), redovita profesorica u trajnome zvanju Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta Sveuþilišta u Zagrebu, preminula je 24. veljaþe 2018. godine. Profesorica Andrea Baþani radila je u Zavodu za geologiju i geološko inženjerstvo Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta Sveuþilišta u Zagrebu, u razdoblju od 1979. do 2018. godine. Prvih 14 godina bila je suradnica na projektima prof. dr. sc. Pavla Miletiüa, a 1992. godine postala je asistentica. Od tada redovito prolazi sve stupnjeve napredovanja do redovite profesorice u trajnome zvanju – u koje je izabrana 2011. godine. Tijekom svojega dugog i produktivnog radnog vijeka posvetila se znanstvenomu, struþnom i nastavnom radu u podruþju tehniþkih znanosti, polju rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, grani geološko inženjerstvo. Bila je vrstan hidrogeolog. Prof. dr. sc. Andrea Baþani roÿena je 12. kolovoza 1954. godine u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je geologiju na Rudarsko-geološko-naftnome fakultetu Sveuþilišta u Zagrebu, 22. prosinca 1978. godine, obranivši diplomski rad pod naslovom: Inženjersko-geološke karakteristike šireg podruþja trase Brezovo polje – Žirovac. Profesorica Baþani svoj je interes za znanstvenom karijerom pokazala još kao studentica, kada je u ak. god. 1977./1978. dobila Rektorovu nagradu za najbolje studente. Svoju iznimno bogatu nastavnu, znanstvenu i struþnu karijeru na Rudarsko-geološko-naftnome fakultetu Sveuþilišta u Zagrebu zapoþela je 1979. godine, kada se zaposlila u Zavodu za inženjersku geologiju, hidrogeologiju i geologiju nafte i ugljena, kao struþna suradnica. Odmah nakon zaposlenja radila je na hidrogeološkim istraživanjima u sklopu projekta vodoopskrbe istoþnoslavonske Posavine, pod vodstvom profesora Pavla Miletiüa. Posao se sastojao od nadzora nad izvoÿenjem strukturno-piezometarskih bušotina i pokusno-eksploatacijskih zdenaca te pokusnoga crpljenja. Navedeni radovi izvodili su se na širokome prostoru smještenome sjeverno od rijeke Save, izmeÿu Slavonskoga Broda na zapadu i Lipovca na istoku te južno od vododjelnice izmeÿu savskoga i dravskoga slijeva. Kako se povremeno radilo i s tri bušaüe garniture, trebalo je vrlo þesto, ponekad i dva puta tjedno, putovati u to podruþje. Andrea se odmah, s puno volje i zanimanja ukljuþila u posao. Sa svojim suradnicima više desetaka puta putovala je u Slavoniju. ýesto je putovala svojim automobilom, Zastavom 850, te je tako stjecala svoje prvo vozaþko iskustvo. Na terenu se snalazila vrlo dobro, iako þesto to nije bilo jednostavno. Svojim pristupom i ponašanjem pokazala je autoritet i zavrijedila poštovanje svojih kolega i suradnika. Radila je i izvan terena na interpretaciji prikupljenih podataka, izradi elaborata i programa istraživanja te pripremi natjeþajnih materijala.
Authors and Affiliations
Zoran Nakić, Darko Mayer, Kristijan Posavec, Ranko Žugaj, Jelena Parlov, Dario Perković, Zoran Kovač
Keywords
Related Articles
- EP ID EP30232
- DOI https://doi.org/10.17794/rgn.2018.3.12
- Views 249
- Downloads 5
LABORATORIJSKA ISPITIVANJA BENTONITNIH GLINA ZA POTREBE PROJEKTIRANJA I IZGRADNJE ODLAGALIŠTA
Temeljni i pokrovni brtveni sustavi sastavni su elementi svakog odlagališta. Najčešće se izvode kao klasični sustavi od zbijene gline točno određenih svojstava (CCL – compacted clay liner) ili korištenjem nekog od altern...
REDUCING THE ADVERSE EFFECTS OF BLASTING ON THE CAVE ECOSYSTEM NEAR THE FUTURE EXPLOITATION FIELD GRADUSA
The future exploitation field of technical-construction stone Gradusa is located in the area of Sunja municipality in Sisak-Moslavina County. Near Gradusa there is a cave that is part of the ecological network as a conse...
NEW LITHOSTRATIGRAPHIC UNITS IN THE CROATIAN OFFSHORE AND THEIR DEFINITION IN THE «R» PROGRAMMING LANGUAGE
New lithostratigraphic units in the Croatian offshore have been recently proposed, and are now used, especially in the Pleistocene and Holocene sediments. Two new formations in the Croatian part of Northern Adriatic have...
ANALIZA TROŠKOVA IZDVAJANJA SLOJNE VODE IZ LEŽIŠTA UGLJIKOVODIKA NA PRIMJERU GORNJOMIOCENSKIH LEŽIŠTA U PJEŠČENJACIMA SAVSKE DEPRESIJE
Slojna voda crpi se tijekom radnoga vijeka ležišta ugljikovodika zajedno s naftom i/ili plinom, uglavnom predstavljajući dominantan fluid iscrpka. Proizvedena slojna voda odvaja se u procesu dehidracije. U ovome radu obr...
POSTSEDIMENTNE DOLOMITIZACIJSKE BREČE U JURSKIM PLITKOMORSKIM KARBONATNIM SEDIMENTIMA MALOG ALANA NA JUŽNOM VELEBITU
U plitkomorskim, pretežno 1agunarnim, mudstone/wackestone vapnencima dogera Malog Alana na južnom Velebitu često se kao članovi ritmičke sedimentacije nalaze tanji slojevi ooidnih grainstone vapnenaca i/ili proslojci olu...