METALOGENIJA JUŽNE TISIJE - MOSLAVAČKA GORA, PSUNJ, PAPUK, KRNDIJA
Journal Title: UNKNOWN - Year 2003, Vol 15, Issue 1
Abstract
Jezgra Moslavačke gore izgrađena je od S-tipa granita i granodiorita. Obavijena je migmatitima, a vanjsku zonu pretstavljaju metamorfiti amfibolskog facijesa. Moslavačka gora je produkt regionalnog metamorfizma donjopaleozojskog i starijeg pelitsko-psamitskog protolita. U sva tri tipa stijena mjestimice su uočene jače koncentracije minerala silimanita, andaluzita, kordijerita, granata i turmalina. U pegma-titskoj fazi formirano je niz lećastih tijela i žila metasomatsko-injekcijskih pegmatita s podređenim turmalinom, granatom i kvarcem čađavcem. Hidrotermalne kvarcne žice sa sulfidima su mineraloškog značaja. Za potrebe građevinarstva bili su otvoreni ili još rade kamenolomi granita, granitgnajsa, amfibolita, gabra i ortognajsa. Migmatiti i S-graniti izgrađuju središnje dijelove slavonskih planina. Namir-vestfalske su starosti, od 314 do 333 Ma. Metaklastiti nižih metamorfnih sekvenci sadrže palinomorfe silurske do donjokarbonske starosti. Regionalnim metamorfizmom formirana grafititna ležišta otkapana su u rudnicima Brusnik, Sivornica i Brezovo Polje u Psunju te u rudniku Kaptol u Papuku. Brojne metasomatsko-injekcione žile i tijela pegmatita otkapane su na lokacijama Veliki i Mali Debeljak, Točak, Bilo, Lom. Kvarcne žile su vađene u Zavlaci i Motičini Gornjoj. Za postkolizione I-granite vezan je volastonitski skarn u Kišeljevačkom potoku. Za dijabaze vezane su mineraloške pojave hematita, bakra, pirita i azbesta. Talk-kloritni škriljavci vađeni su u rudniku Koprivna na Psunju. Višegodišnja intenzivna istraživanja sedimentnih pojava urana u Radlovačkoj formaciji Papuka nisu dala pozitivne rezultate. Najznačajnije pojave nađene su u potocima Kaptol, Cipalovac i Ninkovac. U području slavonskih planina bili su otvoreni ili još rade kamenolomi granita, amfibolita, dijabaza i permotrijaskih kvarcita. U aluvionima brojnih potoka nađene su značajnije količine zlata, šelita, monacita, rutila, cirkona.
Authors and Affiliations
Ivan Jurković
Keywords
Related Articles
- EP ID EP29933
- DOI -
- Views 155
- Downloads 2
NEW SOURCE OF WATER FOR SETTLEMENTS ON DUGI OTOK ISLAND (CROATIA)
The water demand in Southern Croatia, where Dugi Otok is situated, is the highest during the summer due to tourism, irrigation requirements and intensive use of water by local dwellers and those in holiday-homes. The ava...
HIDROGEOLOŠKI ODNOSI NA KRŠKIM OTOCIMA – PRIMJER OTOKA VISA
Na primjeru otoka Visa prikazan je pristup hidrogeološkim istraživanjima na većim jadranskim otocima. Infiltracija, nakupljanje i istjecanje podzemnih voda odvijaju se u okršenoj stijenskoj masi. Hidrogeološki odnosi su...
RAZLIKA U PRISTUPU EKONOMSKOJ PROCJENI KONVENCIONALNIH I NEKONVENCIONALNIH LEŽIŠTA (S NAGLASKOM NA NEKONVENCIONALNA LEŽIŠTA)
Za razliku od tipične procjene konvencionalnih ležišta ugljikovodika koja se temelji na izračunu volumena ležišne stijene i potencijalno pridobivih resursa, nekonvencionalna ležišta procjenjuju se prema mogućem iscrpku p...
ODREĐIVANJE POTENCIJALA POHRANJIVANJA TOPLINSKE ENERGIJE KOAKSIJALNIM BUŠOTINSKIM IZMJENJIVAČEM TOPLINE KOD PASIVNOGA I AKTIVNOGA HLAĐENJA PRIMJENOM NOVE METODE „STEP” TESTA TOPLINSKOGA ODAZIVA TLA
Tipski i prošireni test toplinskoga odaziva tla (TRT) izveden je na koaksijalnim izmjenjivačima topline na trima različitim lokacijama u Zagrebu. Tipskim testom toplinskoga odaziva određena su termogeološka svojstva tla...
DOPRINOS METODOLOGIJI ODREĐIVANJA OPTIMALNE GUSTOĆE ISPLAKE – PRIMJER IZ PRAKSE IZRADE BUŠOTINA S ODOBALNOGA PLINSKO-KONDENZATNOG POLJA D U PERZIJSKOME ZALJEVU
Bušenje kroz šejlove upotrebom isplake na bazi vode podložno je znatnoj vremenski ovisnoj nestabilnosti kanala bušotine. Operatorske kompanije u fazi projektiranja bušaćih radova za problematična područja provode studije...