KOEFICIJENTI OTPORA VJETRENOJ STRUJI UTVRĐENI MJERENJEM I KOEFICIJENTI PROCIJENJENI IZ LITERATURE
Journal Title: UNKNOWN - Year 1996, Vol 8, Issue 1
Abstract
Određivanje specifičnog otpora (R100) za podzemne rudničke prostorije može se izvesti računski pomoću konstante (C), Konstanta (C) omogućava određivanje otpora za bilo koji odnos veličine F3/U sličnih jamskih prostorija. Komparacijom vrijednosti koeficijenta otpora () određenog iz stručne literature kod projektiranja sličnog jamskog vjetrenog objekta utvrđeno je znatno odstupanje.
Authors and Affiliations
Vladimir Rendulić
Keywords
Related Articles
- EP ID EP29855
- DOI -
- Views 152
- Downloads 3
PRIMJENA GIS-A I STATISTIČKIH METODA U USPOSTAVLJANJU POVEZNICA IZMEĐU GEOKEMIJSKIH KARAKTERISTIKA OKOLIŠA I GEOGRAFSKE DISTRIBUCIJE POBOLA STANOVNIŠTVA
Geokemijski okoliš može utjecati na zdravlje ljudi izazivajući kronične zdravstvene probleme vezane za dugotrajnu izloženost malim dozama toksičnih tvari kao što su primjerice neki elementi u tragovima s kojima dolazimo...
DREIAXIALE ANLAGEN ENTWICKELT AN DER BERGAKADEMIE FREIBERG, IHR GEBRAUCH UND DIE ERREICHTEN ERGEBNISSE
Dreiaxiale Anlagen sind fur die geomechanischen Berechnun-gen bei Untergrundarbeiten notwendig. Nach dem Experiment von V. Karman 1911 wurden die Anlagen weiterentwickelt. Die Anlage vom Beginn der 70—er Jahren ermoglich...
TEORIJSKO I PRAKTIČNO VREDNOVANJE RUDARSKOG PROJEKTIRANJA
Rudarski je projekt odrednica i vodilja svih aktivnosti u praksi i općenito nije vrednovan adekvatno njegovu značenju. U projektantskim je podlogama uvijek prisutan rizik. Minimum je istraživanja propisan. Usvojeno zako...
CONTRIBUTION TO THE GENESIS OF THERMAL WATER OF THE NORTH-EAST PERIMETER OF THE ZENICA-SARAJEVO BASIN, BOSNIA AND HERZEGOVINA
The phenomena of thermal waters in the northeastern periphery of the Zenica-Sarajevo basin is caused by the geological structure, structural-tectonic and hydrogeological characteristics of the terrain. The genesis had no...
O PODUZETNIŠTVU NA GLAVNIM GLINIŠTIMA I CIGLANAMA SREDIŠNJE HRVATSKE KRAJEM XIX. I POČETKOM XX. STOLJEĆA
S gliništima središnje Hrvatske početkom XX. stoljeća pretežno su upravljali pojedinačni poduzetnici, a manje dionička društva te gradska ili općinska poglavarstva. Većina gliništa zadovoljavala je lokalne i regionalne p...