RUDARSKI PODUZETNICI U HRVATSKOJ OD SREDINE XIX. DO SREDINE XX. STOLJEĆA

Journal Title: UNKNOWN - Year 1996, Vol 8, Issue 1

Abstract

Gospodari, ili posjednici rudarskog prava za istraživanje ruda bili su rovitelji i samostalni (slobodni) rovitelji. O posjednicima rudnih polja ili rudnika vođene su podjelbene knjige i registri u kojima je upisano, medu inim, koja se ruda planira eksploatirati. Imalac odobrenja, odnosno dozvole za istraživanje i eksploataciju rude, plaćao je svake godine određenu pristojbu, a svoja rudarska prava u obliku dozvola mogao je dijelomice, ili češće potpuno, prodati, što je zabilježeno u knjigama. Ako nije plaćao poreze mogao je izgubiti svoja prava, koja su potom brisana, odnosno prekrižena, u rudarskim knjigama. Posjednici rudarskih odobrenja morali su riješiti pitanje s vlasnicima zemljišta, a gdje se namjeravalo detaljnije istraživati i eksploatirati rudu čak zakupom ili kupnjom zemljišta. O rudarskoj aktivnosti u Hrvatskoj između sredine XIX. i XX. sloljeća postoji bogata dokumentacija u (Carsko-kraljevskim) Rudarskim satništvima u Zagrebu, Zadru i Splitu. Temeljni rudarski zakon bio je Opće Austrijski rudarski zakon iz 1854. s dopunom iz 1911. (zakonski Članak VI. o mineralnim uljevitim tvarima i zemnim plinovima). Rudarski poduzetnici bili su u Hrvatskoj pojedinci ili udruge (uključujući i državu), s time da je na početku bilo više stranaca, no ubrzo su se u rudarsku aktivnost uključili domaći trgovci, industrijalci, veleposjednici, činovnici, bankari, razne udruge, inženjeri, umjetnici, umirovljenici, seljaci, oficiri, svećenici i dr. Medu poduzetnicima bilo je i plemića. Na temelju analize dokumentacije vlasnika rovnih dozvola u Rudarskom satništvu Zagreb utvrđeno je da su u pojedinim razdobljima od 1855. do 1945. prevladavali rudarski poduzetnici-pojedinci (pretežno 81%-85%), dok je danas (1990.-1995.) obrnuto (86% d.d.) što je posljedica dugogodišnjeg vladanja društvenih poduzeća Slično je danas i s odobrenjima (dozvolama) za eksploataciju, gdje prevladavaju udruge (84%).

Authors and Affiliations

Berislav Šebečić

Keywords

Related Articles

THE INFLUENCE OF ACID RAINS ON THE LITHOTHAMNIAN LIMESTONE ON THE GALLERY OF THE MARY'S ASCENSION CATHEDRAL, ZAGREB, CROATIA

Urban, environmental pollution, caused by acid rains and damages of stone elements on Cathedral of Zagreb are described. On the surfaces of limestone elements that are in the »shade«, the black scabs have developed. The...

RUDARSTVO U GOSPODARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE

Hrvatska nije posebno bogata mineralnim sirovinama pa se ne može ubrojiti u "rudarske zemlje". Kako je eksploatacija mineralnih sirovina primarna djelatnost u gospodarstvu svake zemlje tako i u nas rudarstvo ipak ima vel...

USPOREDBA RAZLIČITIH METODA ISPIRANJA NAKON SELEKTIVNOGA OTAPANJA ŽELJEZOVIH (OKSI)HIDROKSIDA U TLIMA/SEDIMENTIMA

Željezovi (oksi)hidroksidi imaju važnu ulogu u različitim disciplinama, među ostalim u zaštiti okoliša, prospekciji rudnih ležišta, mineralogiji, geologiji i pedologiji. U postupcima selektivnoga otapanja, bilo da su nam...

POTVRDA VAŽNOSTI DST-A NA PRIMJERU ISPITIVANJA ISTRAŽNE BUŠOTINE

DST u istražnoj bušotini sastojao se od dva protočna uvjeta i dva porasta tlaka. Dobiven je plin. U sklopu HDM-a izvršeno je ispitivanje metodom modificiranog izokronalnog testa. Osim plina, koji je dobiven za vrijeme DS...

RUŠENJE ARMIRANO-BETONSKOG SILOSA MINIRANJEM

U članku je prikazano rušenje armirano-betonskog silosa miniranjem. Minirana je nosiva konstrukcija nakon čega se silos srušio pod djelovanjem vlastite težine.

Download PDF file
  • EP ID EP29864
  • DOI -
  • Views 162
  • Downloads 4

How To Cite

Berislav Šebečić (1996). RUDARSKI PODUZETNICI U HRVATSKOJ OD SREDINE XIX. DO SREDINE XX. STOLJEĆA. UNKNOWN, 8(1), -. https://europub.co.uk/articles/-A-29864