SLIJEPI JOZEF PRONEK I MRTVE DUŠE: ETIKA PREVOĐENJA I SUBJEKT KULTURNE RAZLIKE ILI KAKO „KULTURNO“ PRE/(PRI)GOVARATI
Journal Title: Bosanski jezik - Year 2011, Vol 8, Issue 1
Abstract
Problem graničnih subjekata postavili smo paralelno pitanju kulturnog prevođenja kao procesa koji podrazumijeva odnos sa razlikama, pokazujući da one nužno ne moraju voditi asimilacijama, već afirmiraju i zahtijevaju da se prihvate ne-identičnosti. Osim što se Jozef Pronek objelodanjuje kao subalterni subjekt koji ne može da govori, zajednica koja ga isključuje je autistična, jer kao samozaljubljena zatvara se, te ne čuje (ne želi da čuje!) tog drugog. Međutim, marginalna perspektiva Jozefa Proneka nije samo artikulirala „sretno mjesto margine“ subverzirajući izvana, (ako ne jednako legitimna, onda barem remeteći kodiranu) metapriču, dominantni diskurs Drugog, nego je otkrila da čak i ušutkan, marginalizirani progovara tijelom, koje postaje tekstualizovano mjesto govora, i koje itekako prezentira naše jastvo. Osim tijela, Pronek pitanjima upućenim Drugom, iznutra provocira kolektivno jedno američke kulture, koja se reprezentira u hegemonizirajućoj autarkičnoj(!?) zaljubljenosti i sve u samim superlativima. Na taj se način kulturna razlika shvata najprije kao pokušaj reartikulacije usvojene sume znanja društva, nacije, koja se, kako bi rekao Bhabha, iz perspektive označavajuće pozicije manjine opire totalizaciji i na taj način afirmira višeglasje unutar naracije.
Authors and Affiliations
Mirela Berbić
Keywords
Related Articles
- EP ID EP87595
- DOI -
- Views 102
- Downloads 0
ADJECTIVES ATTRIBUTIVA TANTUM AND ADJECTIVES PRAEDICATIVA TANTUM IN BOSNIAN LANGUAGE
In this paper it is presented the classification of adjectives in Bosnian language with respect to ability to be used predicatively or attributively. According to that criterion adjectives are divided into three groups:...
GRAMATIKA BOSANSKOG JEZIKA FRANJE VULETIĆA U METODIČKOM KONTEKSTU – ZAČETAK BOSANSKE FILOLOŠKE I METODIČKE TRADICIJE
Još 1883. godine inicirana je rasprava o jeziku prvog bosanskohercegovačkog jezičkog udžbenika (Početnica Ljuboja Dlustuša) i zaključeno je da se u bh. školama uvede i favorizira fonološki pravopis. Zemaljska vlada u Sar...
STILSKA FUNKCIJA ARHAIZAMA U SREDNJOVJEKOVNOJ BOSANSKO-HUMSKOJ PISMENOSTI
U radu se analizira stilska funkcija arhaičnih oblika u srednjovjekovnom literarnom izrazu što, na osnovu takve njihove funkcije, omogućava izvođenje zaključka o književnoj vrijednosti srednjovjekovnih pravnih i epigrafs...
STYLISTIC FEATURES OF ARCHAISMS IN THE MEDIEVAL BOSNIAN LITERACY
This paper analyzes the stylistic features of archaic forms in medieval literary expression which, based on their functions as such, enables the derivation of a conclusion about the literary value of the medieval letters...
THE BEGINNINGS OF METHODOLOGICAL RESEARCHES IN THE TEACHING OF MOTHER TONGUE AND LITERATURE IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Yet 1883rd year the debate was initiated about the language of the first Bosnian-Herzegovinian linguistic textbook ("Primer" by author Ljuboje Dlustuš) and it has been concluded that a phonological spelling in Bosnia and...